<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<?xml-stylesheet type="text/xsl" href="http://sibenik-hr.info/latest.xsl" ?>
<rss version="2.0"
    xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
    xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
    xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
    xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
    xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/">

    <channel>
    
    <title>Vijesti</title>
    <link>http://sibenik-hr.info/vijesti/</link>
    <description></description>
    <dc:language>en</dc:language>
    <dc:creator>info@wmd.hr</dc:creator>
    <dc:rights>Copyright 2009</dc:rights>
    <dc:date>2009-01-02T15:25:00+01:00</dc:date>
    <admin:generatorAgent rdf:resource="http://www.pmachine.com/" />
    

    <item>
      <title>Top 10 savjeta za štednju</title>
      <link>http://sibenik-hr.info/izhr/top-10-savjeta-za-shtednju/</link>
      <guid>http://sibenik-hr.info/izhr/top-10-savjeta-za-shtednju/#When:15:25:00Z</guid>
      <description>Siječanj je mjesec kad svi nepromišljeni &#8216;financijski izleti&#8217; obično dođu na naplatu, a s obzirom na najave Vlade u 2009., trebat ćemo ionako biti oprezni s novcem. Kako se snaći?


Pospremajte za sobom

Možda vam se čini da ovo nema puno smisla, osim ako niste plaćali čistačicu, no uredan životni prostor uistinu vam može pomoći da ustrajete u svom planu štednje. Osim što ćete radije provoditi vrijeme u urednom nego u neurednom i prljavom prostoru, lakše ćete pronalaziti i stvari koje vam trebaju i nećete bespotrebno bacati novac na nešto što već imate, ali nemate pojma u kojem se kutu vašeg doma krije.


Ostanite kod kuće

Koncerti, kafići , restorani&#8230; Izlasci tope vaš budžet, u to možete biti sigurni. Ako vam je nužan financijski oporavak, ili želite uštedjeti koju kunu, pozovite prijatelje k sebi, posudite film u videoteci (ili ga skinite s torrenta), kuhajte sami, učlanite se u knjižnicu&#8230; Čitajte, pletite, šijte, surfajte netom&#8230; što god&#8230; samo ne izlazite van, jer trgovine vrebaju na svakom uglu.


Napravite zalihe

Bez obzira imali škrinju ledenicu ili svega dvije ladice za smrzavanje hrane, napunite ih. Naime smrznuta hrana vam se neće pokvariti, uvijek ćete imati nešto pri ruci – meso, ribu ili povrće – a obrok ćete moći nadopuniti po želji. Uostalom, ako pretjerate u nakuhavanju, hranu uvijek možete smrznuti i ostaviti za neki drugi dan.


Nemojte poludjeti!

Ne dajte da vas blagdani i rođendani ponesu. Naravno da nitko od vas ne traži da se odreknete slavlja i čašćenja, ali ne pretjerujte. Nema potrebe da svom mezimcu za prvi rođendan unajmite klauna&#8230;


Uvedite džeparac

Rasporedite svoje prihode i svakom članu obitelji dijelite dnevni ili tjedni džeparac. Tako će svi znati kojom svotom novca raspolažu i bit će pažljiviji pri trošenju.


Prakticirajte rutinske preglede

Bolje spriječiti nego liječiti, stara je narodna uzrečica. Dakle idite na redovite preglede kod zubara ili okulista ako imate problema s vidom, auto redovito vozite na pregled, a provjeravajte i kućanske aparate te instalacije. Uz to bi bilo dobro naučiti izvoditi i neke sitne popravke.


Uradite sami! 

Neke stvari su puno jednostavnije nego se čine. Ne morate za svaku sitnicu zvati majstora. Sami oličite stan ili ogradu, postavite luster, sastavite kauč ili ormar&#8230; Počnite na prozoru uzgajati začinsko bilje, sami dizajnirati (i šivati) odjeću…


Čuvajte energiju

O tome ste već sigurno dosta čuli, no ako pametno trošite energiju, to će se osjetiti na računu. Zato ne pretjerujte s hlađenjem i grijanjem. Ako po stanu usred zime hodate bosi i u kratkim rukavima, očito ste pretjerali s grijanjem, ili ako se po ljeti morate obući da se ne prehladite, mogli biste malo ugasiti klima&#45;uređaj. Provjerite instalacije, ako vam kapa slavina, promijenite gumicu, ili što je već potrebno. Time radite uslugu ne samo sebi već i našem dragom i jednom planetu.


Poplaćajte sve račune

Svako dugovanje je problem. Još kad krenu kamate ili isključenja, stvarno ste u problemu. Zato na vrijeme pokrijte sva dugovanja i skinite taj kamen sa srca.



Ne trošite ono što nemate

Krediti, kartice, zajmovi&#8230; zaboravite ih, osim ako ne kupujete stan ili auto. Ne trošite novac koji nemate i ne uvaljujte se u dugove. Ako kupujete čizme na šest rata, dobro razmislite trebaju li vam i jesu li možda izvan vaših mogućnosti.(net.hr)</description>
      <dc:subject>savjeti</dc:subject>
      <dc:date>2009-01-02T15:25:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>SRETNA VAM 2009.!</title>
      <link>http://sibenik-hr.info/izhr/sretna-vam-2009/</link>
      <guid>http://sibenik-hr.info/izhr/sretna-vam-2009/#When:15:16:01Z</guid>
      <description>WWW.SIBENIK&#45;HR.INFO želi svim građanima sretnu i uspješnu Novu Godinu!


Neka svima Vama 2009. godina bude blagoslovljena, puna zadovoljstva, zdravlja i mira, uspjeha,ostvarenih želja i planova.Vaš portal www.sibenik&#45;hr.info</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2009-01-02T15:16:01+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>U Šibeniku tučnjave na tribinama i u gradu</title>
      <link>http://sibenik-hr.info/izhr/u-shibeniku-tuchnjave-na-tribinama-i-u-gradu/</link>
      <guid>http://sibenik-hr.info/izhr/u-shibeniku-tuchnjave-na-tribinama-i-u-gradu/#When:22:03:00Z</guid>
      <description>Naguravanje, šaketanje, cipelarenje, razbijene glave u gradu i na tribinama, baklje na travnjaku, specijalci među navijačima s pendrecima u rukama, i to je dio slike nedjeljnog derbija između Šibenika i Hajduka. Srećom sve je relativno kratko trajalo


Derbi između Šibenika i Hajduka na Šubićevcu, nažalost, nije prošao bez navijačkih incidenata. Bacanje baklji, dimnih kutija i petardi gotovo su zanemarujući u odnosu na veliku tučnjavu sredinom prvoga dijela. Policija je, istina, vrlo brzo reagirala, no ozlijeđenih je ipak bilo. Prema policijskom priopćenju, u Krešimirovu gradu incidenata je bilo i pred početak susreta. Priopćenje prenosimo u cijelosti:


&#8216;Prije početka i za vrijeme nogometne utakmice Šibenik &#45; Hajduk na stadionu Šubićevac u Šibeniku, u Policijsku postaju Šibenik dovedeno je ukupno 18 navijača &#45; devet navijača Šibenika i devet Hajduka, priopćila je večeras šibensko &#45; kninska Policijska uprava. Za vrijeme prvog poluvremena na zapadnoj tribini su se sukobili domaći i gostujući navijači pa je policija upotrijebila sredstva prisile nad skupinom navijača iz koje su četiri navijača &#45; tri domaća i jedan gostujući &#45; izdvojeni i dovedeni na daljnju obradu u Policijsku postaju&#8217;. (Tportal)</description>
      <dc:subject>sport</dc:subject>
      <dc:date>2008-12-07T22:03:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Sezona iskašljavanja</title>
      <link>http://sibenik-hr.info/izhr/sezona-iskashljavanja/</link>
      <guid>http://sibenik-hr.info/izhr/sezona-iskashljavanja/#When:22:12:00Z</guid>
      <description>Vožnja autobusom i tramvajem u zimsko doba kada svi šmrču, kišu i kašlju u zatvorenom prostoru jednaka je probijanju kroz džunglu bacila. Osim što lete, novog domaćina vrebaju i na drškama.


Odmalena su nas učili da kašalj ili kihanje treba preduhitriti maramicom kako ne bismo širili klice, no tek se danas zna točan opseg zaraze.


Jednim &#8216;običnim&#8217; nezaklonjenim kihajem u sredstvu javnog prijevoza možemo u samo pet minuta zaraziti i do 150 suputnika.


Naime u jednom kihaju iz sluznice &#8216;donora&#8217; rasprši se oko 10.000 kapljica koje lete do prve &#8216;površine&#8217;, bilo to drugo biće ili površine, poput stolica, ručki i slično.


U konačnici te bakterije dospijevaju do 10% putnika, što u vrijeme najvećih prometnih gužvi znači oko 150 ljudi.


Saznanje je to do kojeg se došlo ispitivanjem 1300 britanskih radnika o njihovom zdravstvenom stanju. Ustanovljeno je da je gotovo svaki barem jednom tijekom prošle zime podlegao prehladi. Među onima koji su pak radili od kuće, samo njih 58% prijavilo je prehladu.


Ako vas uhvati takav &#8216;slinavi&#8217; napadaj dok se vozite na posao, a ne prekrijete usta i nos maramicom ili barem rukom, znajte da će vas mrko pogledati 33% putnika. Najvjerojatnije vam ništa neće reći jer i sami znaju kako je to budući da je dvije trećine ispitanika putovalo bolesno na posao. Najneodgovorniji po pitanju higijene su muškarci, od kojih svaki treći ne nosi rupčić.


Net.hr</description>
      <dc:subject>zdravlje</dc:subject>
      <dc:date>2008-12-05T22:12:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Naj stvari koje niste znali o svom tijelu</title>
      <link>http://sibenik-hr.info/izhr/naj-stvari-koje-niste-znali-o-svom-tijelu/</link>
      <guid>http://sibenik-hr.info/izhr/naj-stvari-koje-niste-znali-o-svom-tijelu/#When:05:45:00Z</guid>
      <description>Fascinantan, složen mehanizam koji karakteriziraju pokretljivost i simultano obavljanje različitih zadataka, detaljno razrađena koordinacija, sposobnost formiranja pamćenja, ali i proizvodnje sline &#45; bio bi, donekle, opis ljudskog tijela. Istina je, međutim, da su o tom &#8216;utočištu ljudske duše&#8217; mnoge stvari većini ljudi još uvijek nepoznate ili nedovoljno razjašnjene. Predstavljamo vam deset začuđujućih činjenica o tjelesnim funkcijama i osobinama kojih nismo ni svjesni 


Cijeli se svijet smije zajedno s nama 

Svi već znamo da je zijevanje prijelazna pojava, no sudeći prema zaključcima novijih istraživanja, ista stvar vrijedi i za smijeh. Naime, smijeh stimulira regije mozga zadužene za pokretljivost facijalnih mišića, a oponašanje, dokazano, ima vrlo važnu ulogu u komunikaciji. Stoga se kihanjem, smijanjem, plakanjem i zijevanjem ostvaruju snažne veze unutar grupe ljudi. 


Zubi viška 

Mnoge ljudima odavno nepotrebne stvari, poput noktiju, dlaka na prsima, rukama i nogama, ostaju na svom mjestu iz jednostavnog razloga &#45; nisu štetne. Odnosi se to i na umnjake koji su danas prije svega odličan izvor zarade oralnim kirurzima. Našim su, žilavom mesu sklonim precima oni itekako bili dragocjeni, ali ljudi su u međuvremenu razvili drugačije prehrambene navike. Unatoč tome, umnjaci su ostali na svom mjestu uzrokujući ništa drugo do frustrirajuće gužve u našoj usnoj šupljini. 


Hormoni u pubertetu djeluju na mozak 

Svima je jasno da su hormonalni procesi u pubertetu nužan preduvjet razvoja te da pripremaju naše tijelo za reprodukciju. No također je neizbježna ta nepodnošljiva emocionalna nestabilnost. Naime, hormoni poput testosterona imaju jak utjecaj na razvoj moždanih neurona, a promjene do kojih uslijed toga dolazi izazivaju intenzivne reakcije na razini ponašanja. Upravo iz tog razloga pubertet ne može proći bez pojava kao što su emocionalna neustaljenost, apatija i neodlučnost. 


Želudac luči korozivnu kiselinu 

U jednom od najaktivnijih dijelova ljudskog organizma odvija se proizvodnja iznimno opasne tekućine. Naime, želučane stanice luče klorovodičnu kiselinu, korozivnu tvar koja se u industriji koristi za obradu metala. Iako može djelovati na tvrde materijale poput čelika, sluz kojom su prekrivene stijenke želuca zadržava ovu opasnu tekućinu u probavnom sustavu te tako sprečava njeno potencijalno štetno djelovanje. 


Mozak je lagan, ali gladan 

Iako na njega otpada tek neznatnih dva posto ukupne tjelesne težine, mozak troši čak 20 posto količine kisika i unesenih kalorija. Tri su cerebralne arterije odgovorne za stalno pumpanje kisika i ako u samo jednoj od njih dođe do zastoja ili bilo kakvog ometanja protoka, dolazi i do poremećaja funkcija koje kontrolira ugrožena regija mozga.</description>
      <dc:subject>zdravlje, zabava</dc:subject>
      <dc:date>2007-04-28T05:45:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Optičke iluzije</title>
      <link>http://sibenik-hr.info/izhr/opticke-iluzije/</link>
      <guid>http://sibenik-hr.info/izhr/opticke-iluzije/#When:05:40:00Z</guid>
      <description>Naći ćete je u radovima suvremenih i kultnih autora poput Salvadora Dalija, Marcela Duchampa, važno mjesto zauzima i u filmskoj industriji, a u svakodnevnom životu običnih ljudi predstavlja odličan način zabave. Dobro došli u svijet u kojem kraljuje iluzija! 


Iluzije oduvijek fasciniraju ljude, a mnoge su poznate još od antičkih vremena. S njihovim znanstvenim proučavanjem kreće se početkom 19. stoljeća kada se znanstvenici počinju aktivno baviti problemom ljudske percepcije. Interes za ovo područje otada je u konstantnom porastu. Stimulirajući različite promjene i pojave u vizualnoj percepciji, znanstvenici su pokušavali definirati njezine osnovne principe. 


Prema danas poznatoj i usvojenoj definiciji optičke iluzije, pojednostavljeno rečeno riječ je o slici koju stvara ljudski mozak, a koja je na neki način varljiva i netočna. Uzrokuju je, dakle, pogrešne i dvosmislene interpretacije koje nastaju u centrima odgovornima za vid. 


Prema osnovnoj podjeli postoje fiziološke iluzije, do kojih se dolazi nekim prirodnim putem, koje se događaju, uvjetno rečeno, same od sebe, te kognitivne iluzije, izazvane posebnim vizualnim trikovima koji na neki način daju odgovore na složena pitanja o ljudskoj percepciji. 


Među fiziološkim iluzijama najpoznatije su takozvane naknadne ili pa&#45;slike. Riječ je o slikama koje nastaju kada nakon netremičnog promatranja određene točke prebacimo pogled na neutralnu pozadinu, na kojoj se onda stvara optička iluzija &#45; poput zakašnjele reakcije na vizualni podražaj.</description>
      <dc:subject>zabava</dc:subject>
      <dc:date>2007-04-28T05:40:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Naučite osnove permakulture</title>
      <link>http://sibenik-hr.info/izhr/naucite-osnove-permakulture/</link>
      <guid>http://sibenik-hr.info/izhr/naucite-osnove-permakulture/#When:05:35:00Z</guid>
      <description>Život u prirodi nije samo za zanesenjake. Takav životni stil je zdraviji, radosniji, jednostavniji i jeftiniji, kažu u istarskom Eko&#45;art centru Eia i pozivaju vas da naučite osnove permakulture. 


Od 27. travnja do 1. svibnja možete sudjelovati na radionici Život u skladu s prirodom u Eko&#45;art centru Eia. Ekocentar se nalazi u Istri, oko tri kilometra od mjesta Bale. Teren je veličine 16.000 m2. 


Program: učenje osnova permakulture, ekogradnje (kuće od slame), ekološkog vrtlarstva, zelene energije, dizajna imanja&#8230; 


Naravno, bit će glazbe i priče oko vatre. 


Ponesite šatore, spavaće vreće, hranu, instrumente, bateriju i ostalo za boravak u prirodi.&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>zdravlje</dc:subject>
      <dc:date>2007-04-28T05:35:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Nemamo svi četkicu</title>
      <link>http://sibenik-hr.info/izhr/nemamo-svi-cetkicu/</link>
      <guid>http://sibenik-hr.info/izhr/nemamo-svi-cetkicu/#When:05:31:00Z</guid>
      <description>Hrvati troše 0,6 četkica po glavi stanovnika i 3,5 zubne paste na godinu. Devet od deset petogodišnjaka i njihovih roditelja ne zna kako prati zube, a gotovo svi 12&#45;godišnjaci imaju karijes. 


Zabrinjavajući podatak da devet od deset petogodišnjaka i njihovih roditelja ne zna kako pravilno njegovati, a čak 79,5 posto dvanaestogodišnjaka u Zagrebačkoj županiji ima pokvarene zube, potaknuo je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi da u suradnji s prodavaonicama DM pokrene kampanju pod nazivom Volim osmijeh tvoj, izvještava Vjesnik. 


Više od 20.000 djece tako će dobiti uvid u kvalitetnu preventivu, koju je nužno, da bi se spriječila pojava karijesa i ortodontskih anomalija, provoditi svako jutro i navečer već od najranije dobi života. 


Sljedećih će mjeseci stomatolozi organizirani u Udrugu za prevenciju karijesa i promicanje oralnog zdravlja djece i mladeži obići sto vrtića diljem Hrvatske i mališane educirati kako pravilno održavati higijenu zubi i usne šupljine. 


Iako se mališani boje zvuka bušilice, to ne smije biti razlog da ne vode brigu o svojim zubićima i da ne dolaze na redovite kontrolne preglede četiri puta na godinu. Roditelji koji u zdravstvenom odgoju imaju najvažniju ulogu moraju poraditi na razbijanju predrasuda prema zubarima te inzistirati na pranju zuba nakon jela i prije spavanja. U tome djeci mogu pomoći zubne paste s voćnim okusima, kao i četkice s mekanim vlaknima s likovima iz crtanih filmova&#8221;, napominje doktorica stomatologije Kaja Gmaz. Ona naime s kolegama iz Udruge prikuplja podatke vezane uz oralno zdravlje djece i mladih u Hrvatskoj, kojih dosad u evidenciji uopće nije bilo.&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>zdravlje</dc:subject>
      <dc:date>2007-04-28T05:31:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Filmska cenzura nakon masakra</title>
      <link>http://sibenik-hr.info/izhr/filmska-cenzura-nakon-masakra/</link>
      <guid>http://sibenik-hr.info/izhr/filmska-cenzura-nakon-masakra/#When:05:25:00Z</guid>
      <description>Masakr na Sveučilištu u Virginiji pomutio je planove nekim filmašima i donio im višemilijunske gubitke. Zbog škakljive tematike i novonastalih okolnosti, njihovi filmovi ostali su bez distributera. 


Masakr na Sveučilištu u Virginiji pogodio je i filmsku industriju. Iz distribucije su povučena dva filma &#45; Dark Matter, film u kojem jednu od uloga ima i Meryl Streep, a govori o azijskom studentu koji pobije studente i profesore na Sveučilištu u Iowi, te dokumentarac The Killer Within, o američkom studentu koji je planirao stravičan zločin. 


&#8216;&#8217;Filmovi su previše slični nedavnom nemilom događaju&#8217;&#8217;, kažu iz neimenovane distribucijske kuće. 


Previše je paralela koje povezuju ove filmove s nedavnim događajem, osobito u filmu Dark Matter. Dark Matter je snimljen po istinitom događaju iz 1991. godine, kada je kineski student fizike izvršio oružani napad na Sveučilištu u Iowi. Ubio je šestero ljudi. Streep glumi upraviteljicu sveučilišta koja se želi sprijateljiti s problematičnim studentom. 


Kao i Čo, i on je bio usamljenik koji se osjećao prezreno od okoline. On se na ubilački pohod odlučio nakon što je saznao da njegova doktorska disertacija neće biti nagrađena. Među njegovim žrtvama bio je i nagrađeni student. Na kraju je presudio i sam sebi, oduzevši si život. Kineski student je, baš kao i ubojica Čo, kupio svoj pištolj tjedan dana prije masakra. 


The Killer Within dugometražni je dokumentarac, redatelja Mackyja Alstona, koji iznosi tragičnu priču Boba Bechtela, koji je 50&#45;ih u 22. godini života, nakon dugogodišnjeg zlostavljanja, planirao ubiti 250 ljudi na Swarthmore Collegeu u Pennsylvaniji. Njegov plan srećom nije uspio, no jedna je osoba smrtno stradala. 


S obzirom na tematiku ovih filmova, nijedan distributer ih ne želi preuzeti, a oni koji su već potpisali ugovore kažu da moraju dobro razmotriti svoju distribucijsku strategiju, piše The Times. 


Novonastala situacija donijela je višemilijunske gubitke filmskim kućama koje su ih producirale. 


&#8216;&#8217;Još uvijek vjerujemo u film i njegovu poruku. Ovakav film definitivno ne daje pozitivnu sliku masakra niti može nekoga potaknuti na taj čin&#8217;&#8217;, kaže Pam Rodi, izvršna producentica Myriad Picturesa, kuće koja je producirala Dark Matters. 


Autori ovih filmova i ekipa koja je radila s njima nadaju se da će im pomoći promocija na filmskom festivalu u Cannesu, koji se održava sljedećeg mjeseca.</description>
      <dc:subject>film&#45;glazba</dc:subject>
      <dc:date>2007-04-28T05:25:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Houellebecqove filmske mogućnosti</title>
      <link>http://sibenik-hr.info/izhr/houellebecqove-filmske-mogucnosti/</link>
      <guid>http://sibenik-hr.info/izhr/houellebecqove-filmske-mogucnosti/#When:05:22:00Z</guid>
      <description>Francuski pisac Michel Houellebecq, poznat po osebujnim stajalištima i burnim javnim istupima, napokon će se iskušati i kao filmski režiser, adaptacijom romana Mogućnost otoka. 


Sljedećeg ponedjeljka na jugu Španjolske počinje snimanje filma Mogućnost otoka prema istoimenom romanu Michela Houllebecqa. Film će režirati sam pisac, a glavna uloga povjerena je Benoitu Magimelu. Oko šest milijuna eura skup film producirat će francuska kuća Mandarin Cinema. 


U znanstvenofantastičnom filmu neće biti ekraniziran cijeli roman nego samo jedan dio, objasnili su producenti, braća Eric i Nicolas Altmayer, koji su slavu stekli kao producenti filmova Jet Set, Brice de Nice i OSS 117. 


Braća Altmayer planirala su svojedobno ekranizirati i Houellebecqov roman Elementarne čestice, međutim, projekt je zbog različitosti stajališta propao, pa je ekranizaciju preuzeo njemački redatelj Oskar Roehler, s Moritzom Bleibtreueom u glavnoj ulozi, za što je na Berlinskom festivalu dobio Srebrnog medvjeda.</description>
      <dc:subject>film&#45;glazba</dc:subject>
      <dc:date>2007-04-28T05:22:00+01:00</dc:date>
    </item>

    
    </channel>
</rss>