Novi udar na standard -brašno već poskupjelo 100 posto

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

Mlinari potiho digli veleprodajne cijene 21,7 do 36,9 posto

eško da će išta više, unatoč obećanjima Vlade, spriječiti najavljeno jesensko poskupljenje kruha. I prije planiranog poskupljenja energenata, koje će uz visoke cijene pšenice u nas i u svijetu pekare samo učvrstiti u nakani da cijene kruha dignu oko 10 posto, već je, naime, poskupjelo brašno.

Tiha lavina?

Sa srpanjskih 1,45 do 1,80 kuna, mlinari su potiho veleprodajne cijene “krušnog” brašna u kolovozu digli 21,7 do 36,9 posto – na 2,30 do 2,40 kuna za kilogram. A u odnosu na svibanj, kada je cijena brašna bila 1,15 kuna – manje nego kilogram pšenice za koju su seljaci na kraju dobili traženih 1,20 kuna – brašno je poskupjelo i više od 100 posto, potvrđuju u Žitozajednici, čije članice pokrivaju 80% hrvatskog tržišta mlinarsko-pekarskim proizvodima. Gubici mlinara lani su iznosili više od 240 mil. kuna. Za to najviše okrivljuju trgovce, s kojima su, optužuju, bili natjerani poslovati na granici prostitucije. 
– Situacija u mlinarskoj industriji doista je teška i pitanje je tko će preživjeti – kaže Hrvoje Filipović, vlasnik i direktor Granolija, koji je, kao i Čakovečki mlinovi, brašno pokupio na 2,40 kuna, dok Belje i PIK Vinkovci drže veleprodajnu cijenu od 2,30 kuna, doznajemo u Žitozajednici. Filipović ne želi špekulirati hoće li poskupljenje brašna pokrenuti lavinu među pekarima i trgovcima.

Snađi se kako znaš

Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, kaže da zasad nitko od pekara nije decidirano najavio kada će i koliko će poskupjeti. To će biti samostalna odluka svake od članica – u čemu će prevagnuti nove cijene energenata – no poskupljenje ne bi trebalo biti znatno, niti svugdje jednako jer su se cijene kruha i dosad razlikovale diljem Hrvatske. Pritom ne treba zanemariti ni činjenicu da brašno u cijeni pekarskog proizvoda čini 18 do 23 posto cijene, a rabat i povrat kruha, kojega police trgovaca moraju biti pune do zatvaranja dućana, i 40 posto, da bi vraćeni kruh – u vrijednosti 600 milijuna kuna godišnje – išao isključivo na teret pekara, objašnjava. Neki ekonomisti tvrde da će cijene kruha rasti samo zato što proizvođači i trgovci u ‘divljanju’ cijena na svjetskim burzama žitarica vide priliku za ekstraprofit. Stipan Bilić, donedavni prvi čovjek HUP-a za poljoprivredu, smatra pak da rast cijena sirovina, plina, struje i komunalija neizbježno vodi do poskupljenja kruha, peciva, keksa... Tko nema kapitala da preživi, negdje ga drugdje mora uzeti, tvrdi Bilić.

Lidl do kraja godine neće poskupljivati polubijeli kruh
Sramota je da prisiljavamo domaće proizvođače da vlastitim gubicima plaćaju standard građana i odustaju od poskupljenja da bi im netko drugi mogao uzeti novac, odnosno stranci koji i ne proizvode kruh u RH – kaže Bilić, ističući da, usporedbe radi, Hrvati na kruh godišnje potroše 2,5 milijardi kuna, a 7 milijardi na telefon. Da Hrvate čeka vruća jesen potvrdilo je i priopćenje iz Lidla u kojemu jamče kako do kraja godine neće povećavati cijene polubijelog kruha. A druge vrste? I u Agrokoru su potvrdili kako u ovom trenutku ne misle dizati cijene kruha, a da za to ni nema osnove, kao ni za druga poskupljenja, poručio je i ministar Petar Čobanković