Registracija za nove korisnike

Prihvaćam uvjete?

Login




Zaboravili ste lozinku?



Otvori

Šibenske riči C-D

Šibenik

  • Šibenik

  • Šibenik

Novo: 04.05.2012 u 15:35

Šibenik

 ›

Blog

 ›

Zanimljivosti

 ›

Šibenske riči C-D

Naj Blog
Vezane vijesti
Zadnji recepti
Hladetina - Šibenik Hladetina
Popularno jelo sa kolinja
Lisnato s višnjama - Šibenik Lisnato s višnjama
Desert nabrzaka
Boršč - Šibenik Boršč
Boršč je gusta…
Najnoviji videi
Snaga Nove generacije Snaga Nove generacije
Govor premijerke Jadranke Kosor u UN Govor premijerke Jadranke…
EROS RAMAZZOTTI - Parla con me EROS RAMAZZOTTI - Parla…
Igre, igrice
Black Jack - Šibenik Black Jack

Poznat i pod nazivom…

Sparivanje gemova - Šibenik Sparivanje gemova

Obojajte što…

Car race - Šibenik Car race

Utrka autima

Vijesti 1
vijesti test 233
Vijesti 2
vijesti test 233
23 Lip 2010

Šibenske riči C-D

Stariji kažu da je od cice slađa samo cica od kruva kad se u nju umetne žlica maslinova uja i zrno soli
Šibenske riči C-D

Šibenski je dijalekat jedna od najbujnijih

Cakal – caklo, staklo

Cancarele – namisto sitne pašte, u vrilu bi se čorbu usitno skalavalo tisto od umućenog jaja i brašna sa zrnon soli

Capa - ka lopata oli motika, s dvi buže, za mišati japanj (a kikor je isto za mišati japanj, samo šta nema na sebi te dvi buže, pa se ti sad misli koji je koji)
 
Cata krastača – u svoje vrime glavna u Donjen poju, puno slađa od liše cate

Cavate - zatvorene papuče, s fjubon

Centurin – tvrđa kurdela, šta se ušivala u kotule oli u gaće

Cerot – flaster, za lipiti ga po sebi

Cica od kruva – ima li, posli cice, šta slađe od cice od kruva (kraja od štruce), pa jošter kad se ižnje izvadi pupa, i onda u koru kapne maslinova uja, pa pupu vrati na misto

Cicodržač – ređipet, ižinj iz ovog vrimena kad niko neće da iđe u poje, pa ženama još dok su u najbojin godinama cice počnu smekšavati i skalavati se nadoli. Zato jedni znaju kasti, da ređipet ne spada u gornje, nega u donje rubje

Ciđ – voda u kojoj se skuvalo zeje, oli mišanca, oli špinjača, oli šparoge. Upije ižnjih sve najvridnije, pa se uz zrno soli triba popiti, da čisti tilo od sviju šporkica i masnoća. More se pomišati i s teke crnoga. Ciđ more biti i od grožđa, odma kad se dobro izmasti pa ocidi.

Cigalin – držač za potezati duvan
 
Cik-a-cik – stati jedno uz drugo
 
Cilo – vino brez vode, za pokripiti se; samo vaik triba gledati da te ne privari

Cimati – natezati, potezati (ka šta cima poteže brod)

Cine je – kad je štoko jeftino, a more biti prefin i u po cine

Cinkvina – zgoditak od pet brojeva u retku u tombuli

Cipanice – breskve, a mi rečemo voćke, vinogradarke, koje se rukon mogu pripoloviti, a da se ne zgnječe i ne cide

Cucati – bonbone oli štoko još slađe

Cuf - ćuperak kose

Cukarin – ja san tako zva kockicu cukra, koju san ka dite s gušton cuca; a neki su mi javili da nije to kvadrela cukra, nego bonbon (pa sad ti budi pametan)

Cuncukati – ujujati, uspavati (dite)

Cura - svako žensko čejade, koje se jošter nije udavalo. Kad je dite, onda je curica. Kad propupa, onda kojen poštenijen momku more biti cura. Kad priđe 40-u, a da se nije udala, onda je stara cura, makar joj u tin litima nema ravne

(Ki) cvancik - nov novcijat

Cveke – meću se zimi, kad po gradu zaledi ili ne-daj-Bože padne snig, na cipele, da se može odati, a da se čovik ne slomi; to su metalni špici na kožnom remenu, duži od visine taka, tako  da se prvo njima gazi i zabija u led; najviše su ih koristili (a neki i još uvik) za, kad zaledi, odati po Gorici, Docu, Kalelargi i Masnoj ulici

 


                                    Č                                   


Čamatati – zivkati, zipariti, dozivati

Čamiti – vapiti za teško ostvarivin žejama, propadati u razmišjanju

Čanpuzina - grušno, poveće, a skroz šeprtjavo čejade

Čapati - uvatiti

Čare-bare - (tur.) mantra za šalvavanje iz teške sitovacije
 
Čavalduša – duga, zeru debja igla, za šiti kožu (pa i za krpati samare)

Čelešto – nebeski plavo, svitloplavo

Čentrun – lubenica; najslađa mu je srida (srce), a nije baš najboji s donje strane, koja ne vidi sunca i di mu je kora zeru manje zelena

Čepušati se – svrbiti se, ali i tražiti uši i buve, a more značiti i čupati perje sa kokoše prije nega se baci u teću, a i kad se dica poinadu i počnu čepušati za kosu

Čevuja – dija grozda

Čikara - šalica za mliko oli bilu kafu

Čiket – dinamit s fitiljon, za u Prukjanu loviti cipje

Činiti se – praviti se važan, nikon se ne javiti, biti denjož

Čistiti teće – dan posli isti ostatke spize od jučer, trati teće i tećice, sve pomazati, da se  ne baci prascima

Čokalice - frigani brafunići; jerbo je svaki tolko sitan, da je za jedan zalogaj, za čokati

Čorba – (tur.) juha; more se raditi od kuvanog povrća, koje se poslin stisne na šupjaču i sve procidi, a more se još raditi i s lipin bokunićon mesa (puno njih falu štrakulu, janjeću oli  teleću, oli – fala ti Bože – goveđu); fratri – čuja san (pa koji put i sam napravija!)– radu čorbu od tri mesa, i ta da je najboja (slažen se!)

Čovik brez sluha – kojemu je magarac prdnija na uvo

Čuč'ka – za razliku od nekih jadranskih mista di se tako zvalo jotu (stari fažol u kiselon kupusu s malo kunpira i bokunićen suvih košćina oli pancete), u Šibeniku je čuč'ka bila maništra i fažol, u koje bi ugazilo šta bilo (nogica od prasca, uvo, koje suvo lebro oli krodige)

Čunka – njuška, čunjka, šunjka, gubica (more biti i od pasa, i od čejadeta), oli suva od prasca za maništru i važol

Čvokati – zobati grožđe

Čvrčati – kapulu na vrilon ulju

                Ć

 

Ćaća – glava famije, (od milja) ćako; ćâ (kad ga se doziva); pape (u Staron gradu, pogotovu  u plemićkin oli tajanskin kućama); najstariji u klapi (tako su, Ćaća, mlađi zvali našega 
Mišenka Krnića, a Pape, isto našega, Antu Bukića)
 
Ćakule (ven.) – razgovori, ma i razbanzzavanje, ogovaranje, štracanje, štrapanje, štricanje. Pa se zna čuti da ko reče i ovo: "Neću da se zamenon vuču nikakve ćakule!"

Ćakulona - razbanzzona; more to biti i žensko i muško, koji ne moru otrpiti a da ne prinesu okolo sve šta su načuli; muški znaju biti gore ćakulone od ženskih, nabaška kad počnu gubiti forcu

Ćapateća – kanavača ili manja krpa za ćapati vrilu teću, oli za otrati ruke i pokupiti masnoću  oko justa
 
Ćemer – poljska kuća u suvozidu, sa zakrivjenim krovon ka svodon, jedna ploča drži drugu; kad je u Gornjen poju, onda je ćemer, a kad je na Srimi, onda je bunja; a jedno i drugo je jad i  nevoja, oli – za nevrimena - najlipše od svih utočišta (zmije se tiraju matrakon)
 
Ćiverica (tur.) – vrsta sukna za kapu; glava, tintara
 
Ćufit – potkrovje; jedni tako zovu čovičji mozak, jerbo na čoviku stoji skroz gori, u ćufitu
 
Ćufter ili ćukter – kotunjata od grožđanoga mošta s cimeton i bajamama (topi se pod jezikon)
 
Ćuknut – udaren (u glavu)
 
Ćunka – njuška, gubica, glavina
 
Ćurlikati – stati na mistu i pivati ki tica ćurlik, pa blejati uništa, dangubiti
 
Ćuzbo – muž-bleka, koji u svemu sluša ženu i vaik joj daje za pravo, pa se poslin čudi šta kraj nje mora biti kuco gobo
                           D

 

Dakuče - dakako

Dati krvi ispo vrata – znak najvišjega čovikojubja; ma, ne bi niko sam sebi puštava krv ki pivcu, nego se to znalo reći nako, da svit zna na šta je dobar čovik sve pripravan
 
De lušo posteja – dva spojena kreveta, pa bi između matere i ćaće bilo mista i za dite, ako je  teke veće (a ko sa sitnijin diteton liga, popišan ustaje)
 
Deboto – blizu, zamalo, skoro («deboto je podne»)
 
Debuleca – slaboća, krepajica; kad naleti, čoviku padne život; jedini lik protivu debluece je žlica meda, pa odma za njon dva bićerina najjače dropjanice
 
Deklo – mala plitka teća, u koju se skupi krv od kokoše (pa se posli more i pofrigati)
 
Dekot – likarija, sirup, špicjalija
 
Denjati se – udostojiti se; ne denjati se (ni javiti)
 
Depožit - teke komodniji grob, za bojestojeće; ime za obitejsku grobnicu, a običan, tisniji grob, u koji su siromašniji  težaci skalavali svoje mrce, zva se greb
 
Derle – raskalašeno dite (kojemu su mater i ćaća sve puštali)
 
Dešpet (ven.) – inat, prkos
 
Deštrigati – rastaviti, demolirati
 
Dešvati – razbiti u sto dili
 
Dežbjego – ukrivo, ukoso
 
Dežgracija – nevoja od čovika
Diga - lukobran
 
Dijanica – dija u poju, vinograd, čija se površina miri brojen panja oli loza, oli maslina
 
Dilber - jubavnik
 
Diljati – more se grančica grabovine oli rašeljke, sve dok se od nje ne dobije cigalin; ma, najlipše od svega je diljati pršut, tanko ga rizati oštrin nožon, sve dok se ne dođe do gologa
 gnjata (s kojin je posli najboje ugaziti u teću od deset litara, punu maništre i fažola; ne  triba je soliti, jerbo će joj sve dati gnjat od pršuta)
 
Dipliti - govoriti uvitar
 
Dišpar - nepar
 
Dišperati se – pa nek iđe, kako iđe; oli, nek iđe sve k vragu
 
Dištonavati – pivati krivo, brez sluha; "ka da mu je magarac prdnija na uvo"
 
Divaniti – razgovarati na divanu, šta se na turskon zvalo kanapej, a i misto di se u ono vrime sastajala turska vlada; u Šibeniku se najviše znalo divaniti u Varošu, oli na Škopincu i Plišcu 
 
Divertimenat – zabava, čašćenje, veseje
 
Dočukati - doznati
 
Dodijati – dosaditi i Bogu i vragu
 
Dolibiti se – primakniti se, došujati se odostraga
 
Domećati – nadodavati
 
Dota – miraz, prćija; a more bit da ko kome u dotu donese i dite (iz prijašnjeg braka ili nako, sa bande)
 
Dovidova! – stari šibenski pozdrav na rastanku, do idućeg viđenja
 
Drača – suve, bodave grane, šta su se mećale na zidove od poja oli obora, da ih ne bi ko priskaka; kosti od ribe (drača od sitnije plave ribe najboja je za jačanje kostiju, pogotovu kad čejade priđe 50-u, ne triba ići u likara, nego samo isti cilu ribu); prija su ostatke  drače davali mačkama i one su je slatko ile, a sad su se i mačke profinile, pa oće samo spizu 
iz butige, ali više ne vidu miša ni na pedalj od sebe
 
Drćina – dičurlija
 
Drece - pletenice
 
Drezga – morska travurda, buja u proliće, vata se za kamenje i barke; kad se suši, radi se to  da bi je metnili u školski herbar i razlikovali jednu travu od druge (čujen, da to više malo di radu, nego in samo slike skalaju s interneta)
 
Dricati – izravnati, centrirati
 
Drito i roveršo – plesti na igle jedan punat pravo, a drugi krivo
 
Drkljica – drveni štap, s prednje strane kara, na čije se kraje veživalo konje u zapregu
 
Drle – balonja, bale kupusar
 
Drob – kad se misli na čovika, onda je to trbušina, pupa s prednje strane criva, drobina; a  kad se misli na janjca oli telca, onda su to u jednu ruku njijova criva, a u drugu koprtlje
 
Dropjanica - komovica
 
Duga – zakrivljeno lebro od bačve
 
Duperavati - koristiti
 
Durati (tal.) – trajati (izdurati – otrpiti, izdržati)
 
Duši ga – kaživalo se to za čovika, koji je svako malo palija španjulet, pa je puno kašja, jedva puva i svako malo ostaja brez arije, jerbo ga je dušilo
 
Duzzina - tucet, dvanajst
Šibenski leksikon

Članovi ovog portala favorizirali su ovaj tekst 0 Srce puta

sibenik-hr.info preporuča
Online izdanje - i do 80% popusta
 
Jutarnji List Današnje izdanje (i do 80% popusta) Sportske Novosti Današnje izdanje (i do 80% popusta) Slobodna Dalmacija Današnje izdanje (i do 80% popusta)
Online Riječnik i prevoditelj, Šibenik, sibenik-hr.info Horoskop
N P U S Č P S
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31
Vijesti 1
vijesti test 300

Vijesti 2
vijesti test 300

Marketing
Zdrava krava
RBA

Šibenik

 ›

Blog

 ›

Zanimljivosti

 ›

Šibenske riči C-D




Šibenik RSS - Powered by: WMD - Web Hosting - CMS - Izrada Web Stranica - SEO - Blog Šibenik

Prihvaćam uvjete?